https://www.obnova.com.hr/blog/index.php/20-2023/377-desne-perspektive-travanjskih-izbor?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR1Qn2JfGPcVhkFhJt4SMKzJCwgClHz78PYdnf3RnCzw5nPq96FeqkSR9Ms_aem_AZkWgXonBq5VXLNqvIxZ8ZeRth8Kb5RoVRvO6ewHzVG8PMxIjDqWSQX4GbvUTlYahkjcdRjlFieqYN4sMEfqQ_-5

www.obnova.com.hr

DESNE PERSPEKTIVE TRAVANJSKIH IZBORA

Obnova - blog

Od mogućih svjedoka i izvršitelja neki su možda još uvijek živi. Što o ovom zločinu znaju DORH, MUP i različite udruge za 'ljudska prava'?

"Umirem u vjernosti prema Bogu, Sv. Ocu papi, mome biskupu i mojoj hrvatskoj domovini!" (don Stjepan Horžić, 30.01.1945.)

Don Stjepan je rođen 26.12.1918. u Rakovcu, u župi Ljubeščica. Za svećenika je zaređen 1941. u Zagrebu. Bio je svećenik u Kraljevici i Mrkoplju. Velika radost mu je bio rad s mladima, poučavao ih je čak i onda kada su se drugi svećenici zbog opasnih okolnosti povukli. Volio ih je i htio ih je zaštititi od zla koje je sa sobom donio komunizam. Posebno je pomagao siromašnim učenicima. Jedne večeri dok se don Stjepan nalazio u svom župnom stanu u kojem je imao vježbe pjevanja s mladima, upali su partizani i uhitili ga. Dok su ga odvodili, dobacio je nazočnoj mladeži da se ne plaše i da će se on brzo vratiti. Međutim, nikada se više nije vratio. Smjestili su ga u zatvor skupa s još nekim uglednim mještanima Mrkoplja. Presuda je glasila - "Smrt strijeljanjem, kao neprijatelja naroda, bratstva i jedinstva." Župljani su svakodnevno dolazili pred komandu i moleći tražili da njihovog svećenika puste na slobodu. Nažalost to se nije dogodilo. Djevojka koja mu je donosila hranu u zatvor često ga je znala vidjeti kako tetura od slabosti i iznemoglosti ili kako naslonjen na zid moli krunicu.

U jednom od pisama časna s. Ambrozina Horžić, koja je bila rođena sestra pokojnog don Stjepana, donosi svjedočanstvo dviju zatvorenica, koje su bile zatvorene u istom zatvoru gdje i njen brat Stjepan:
"Tužnog zimskog dana 1945. mučki je ubijen jedan mladi svećenik. Teško je opisati što se sve dogodilo za vrijeme njegovog boravka u zatvoru. Ime mu nikad nisu spominjali već su ga samo zvali "mrkopaljski pop". Pri odlasku na mučeničku smrt u blizini smo se našle nas tri žene osuđenice. Taj trenutak je najteže opisati. Kada su mu prije strijeljanja rekli da se svuče, on je odgovorio: "Ja ne svlačim svoje svećeničko odijelo, dok sam živ. Kad umrem, radite sa mnom što hoćete."
Zatim su mu postavljali pitanja:
"Pope, imaš li posljednju želju?",
on je rekao: "Ne!"
"Pope, hoćemo li ti vezati oči?",
odgovorio je: "Ne treba."
"Pope, hoćemo li ti pucati s leđa ili sprijeda?", odgovorio je: "Svejedno."
Trojica partizana su stala pred svećenika, a on ih je upitao:
"Koji će pucati od vas trojice?"
Sva trojica u isti glas odgovoriše: "Ja!"
Svećenik i mučenik don Stjepan Horžić pred svojim ubojicama i pred grobnom rakom koju su ga natjerali da sam sebi iskopa, još jednom pogleda svoje ubojice, pa pogleda u nebo i reče: "Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine! Bože, u ruke Tvoje predajem duh svoj. Bože, Isuse, primi dušu moju." I još je nešto molio, ali je molitvu prekinuo pucanj trojice partizana koji su izrešetali mučeničko tijelo mladog svećenika Stjepana Horžića. Smrtno pogođen pao je u jamu zajedno s ostalim strijeljanim Hrvatima..." Imao je samo 27 godina. Bio je tek na pragu svoga mladog svećeničkog života.

U oporuci koju je don Stjepan sastavio prije svoje smrti napisao je:
"Ako mi se što dogodi, tj. ako nenadano umrem naravnom ili nasilnom smrću, želim umrijeti kao rimokatolički svećenik, u vjernosti prema Bogu, prema Sv. Ocu papi, mome biskupu i mojoj hrvatskoj domovini. Najčarobniji ideal moga života, najveća želja moje duše od djetinjstva bila je postati svećenik i živjeti kao dobar svećenik. I postao sam svećenik, milošću Božje providnosti, koja ne gleda tko je tko, pa nije gledala ni na moju potpunu nevrijednost, nego me je milostivo učinila svojim službenikom. Ispovijedam ovdje svoju vjeru u svetu Rimokatoličku crkvu i u sve što ona predlaže vjerovati. Molim za oproštenje svih onih, koje sam svjesno ili nesvjesno, riječju ili nastupom u životu uvrijedio ili sablaznio, a tko je što meni nažao učinio rado i iskreno opraštam."

Ovako umiru sveci! Mladi Božji pastir Stjepan Horžić, svetac je i mučenik. Žrtva je to koja vapi i traži pravdu a zločin je više nego očit i poznat – mučenička smrt nevinog svećenika koji je ubijen u ime politike zločinca i diktatora Josipa Broza Tita. Strijeljan je bez prava na obranu i bez suđenja kao opasni neprijatelj naroda. I nije jedini.

Kralj Petar Krešimir IV. Trpimirović, često zvanim Velikim biva jedan od značajnijih hrvatskih vladara stare epohe Hrvatskog Kraljevstva. Svoje kraljevanje okrunio je pripojenjem mnogih jadranskih gradova i otoka, posebice učvrstivši svoju vlast u Biogradu, Skradinu te Šibeniku kojeg i sam podigne. Podizao je i opremao mnoge samostane, jačao hrvatsko gospodarstvo, povećao mornaricu kako rekavši Quia Deus omnipotenus terra marique nostrum prolungavit Regnum (Svemogući Bog proširio na kopnu i moru Kraljevstvo). Iako dalmatinske gradove dobiva od Bizanta čiji naslov eparha uskoro zaraćuje s Bizantom kojem nanosi teški poraz. Imao je punu vlast nad vazalnim zemljama Crvene Hrvatske (Paganije, Travunije, Duklje i Zahumlja). U konačnici velik udarac njegovoj vlasti vlasti daju prodori Normana koji ga zarobljavaju i u zamjenu za njega dobivaju pojedine jadranske gradove. Uskoro on umire nakon čega Mlečani jačaju svoju prisutnost na istočnoj obali Jadrana.

Jedna zanimljivost: Potomci Trpimirovića i danas su živi i bili su najduže na hrvatskom prijestolju, radi se o pripadnicima loze Habsburško-Lotarinške koji preko Ane Jagelović imaju krvno potomstvo od više hrvatskih velikih loza a među njima svakako je najznačajnija ona Trpimirovića.

Kralj Petar Krešimir IV. Veliki, slika, Kristijan Kreković, 1928.
#KraljevinaHrvatska

Za Mary Ellen vrlo malo ljudi znalo je da je ona ustvari bila  tajanstvena Melody u akciji sa Juliene Eden Schultz kada su zajedno bacile tisuće letaka za zagrebačkog nebodera na Jelačić trgu 28. studenog 1970. pozivajući hrvatski narod na legalni otpor srbokomunstičkom režimu i Titovoj despociji. Uhićene su odmah nakon bacanja letaka i zadržane u zagrebačkom zatvoru dok nije intervenirao američki konzulat.

Hrvatska joj se nije i neće ničim odužiti, jer današnja Hrvatska je nikakva Hrvatska, ali dragi Bog i oni koji su  barem donekle poznavali Mary Ellen i s njom surađivali neće nikada zaboraviti uspomenu na njezin lik i hrabro domoljubno srce koje će sjati i nakon njezinog preseljenja u Božje okrilje kojeg je cijeli život častila, vjerovala u Njega i slavila Ga svojim pjevanjem, sviranjem na crkvenim orguljama odgajajući cijele generacije čikaških Hrvata u tradicionalnoj hrvatskoj glazbi, domoljublju i narodnim nošnjama.

http://www.hsp1861.hr/vijesti2024-4/12042024-1.html

DP-MOSTU-SDP ako vam je stalo do Hrvatskog naroda i Hrvatske dogovorite se sa ostalim partnerima i srušite zločinački HDZ preko njega srušite Možemo i SDSS. Neka vam dragi Bog bude na pomoći. Samo zajedno budite za dobrobit Hrvatske a HDZ kaznite za sve zlo što je učinio prema Hrvatskom narodu .

21 činjenica koju niste znali o Hrvatskoj!

1. Hrvatska ima više otoka od Grčke, s preko 1.246, što otok skače kao san!

2. Dubrovački dramatični zidovi bili su ključna lokacija za snimanje Igre prijestolja.

3. Istarska regija Hrvatske može se pohvaliti nekim od najcjenjenijih svjetskih bijelih tartufa i maslinovog ulja.

4. Hrvatska je dom osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode.

5. Hum, sa 20-30 stanovnika, preuzima titulu najmanjeg grada na svijetu.

Šest Kultna pasmina dalmatinskih pasa nastala je u hrvatskoj regiji južne Dalmacije.

Sedam Grad Pula može se pohvaliti jednim od šest najvećih preživjelih rimskih amfiteatra na svijetu.

1. Hrvatska ima 3. najveći broj UNESCO nematerijalnih dobara od bilo koje europske zemlje nakon Francuske i Španjolske.

Deveti Hrvatska kuhinja ukusan je spoj mediteranskog i srednjoeuropskog utjecaja, nudi nešto što će mučiti svaki pupoljak okusa.

Deset Otok Pag poznat je po svojoj izvrsnoj tradiciji čipke, koja se prenosi generacijama.

Jedanaest Kritično ugrožena redovnička foka pronalazi utočište na nekim od udaljenih hrvatskih otoka. Uočiti jednog je rijetka privilegija.

Dvanaest Nakon Prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio Jugoslavije. Iako je ovo doba donijelo modernizaciju, napetosti su se povećale unutar federacije, što je kulminiralo proglašenjem neovisnosti Hrvatske 1991. godine.

1. Zadar ima prve morske orgulje na svijetu koje svira glazbu putem morskih valova i cijevi smještene ispod seta velikih mramornih stepenica.

Četrnaest Poznati izumitelj Nikola Tesla rođen je u ruralnom selu Smiljan u Hrvatskoj.

1. Hrvati su imali svoju abecedu. Glagoljsku abecedu sačuvali su samo Hrvati koji su ga koristili od 12. do 20. stoljeća, uglavnom u liturgiji.

Šesnaest Vjeruje se da je otok Korčula rodno mjesto Marka Pola.

Sedamnaest Prvi torpedo na svijetu izgrađen je u Rijeci u Hrvatskoj.

1. Jedno od prvih srednjovjekovnih mjesta u Europi koje je imalo kanalizaciju bio je Dubrovnik.

2. Više Hrvata živi izvan zemlje nego u Hrvatskoj.

3. Hrvatska bi mogla biti rodno mjesto kravate, a "kravat" inspirira moderan dizajn.

4. Hrvatska ima renomirani izraz "Fjaka" za opušteno stanje tijela i uma najbolje opisuje kao "slatkoću ne raditi ništa" ili biti u "sanjivom stanju".

Ovih dana obilježava se 32. godišnjica obrane Livna od napada snaga JNA. Veliki doprinos obrani prvog napada na Livno (13. IV. 1992.) dala je mala skupina pripadnika 9. bojne HOS-a, djelujući s borbenom skupinom 4. brigade HV (pod zapovijedanjem R.B. Saavedre - Argentinca) i nekoliko dragovoljaca. Oni su kod Korićine zaustavili prvi pokušaj napada srpskog agresora na Livno. Štoviše, ta ista skupina 9. bojne HOS-a, pod vodstvom Thomasa Crowleya - Irca agresoru je kasnije zaplijenila tenk T-34, kojeg su ranije onesposobili pripadnici SP GSHV Bojna Kralj Tomislav. Nažalost, Thomas Crowley izbjegavao je fotografirati se na bojišnici, stoga je ova slika loša, ali nemjerljivo vrijedna. Na njoj Thomasa vidimo u crnim gaćama i maskirnoj beretki. Tadašnji zapovjednik 9. bojne HOS-a Jurica Jukić prisjeća se:
"Tenk je bio oštećen u borbama, jedna komanda. Tom je otišao u izviđanje i isplanirao je cijelu akciju. Ante Gotovina osigurao nam je minobacačku podršku. Razvukli smo se, privukli tenku. Razvili smo čeličnu sajlu i potom smo tenk povukli s kamionom, kako bi ga upalili. Zvone Novaković je vozio tenk. Pucali su po nama, ali smo ga bez problema izvukli. U akciji su sudjelovali Tom Crowley -"Irac", Jurica Jukić, pokojni Dario Salapić, Jozo Novokmet, Mađar Čile, Ante Žarko, Zvonimir Novakovic, Mate Budimir i Benjamin Ivanović."

U Hrvatskoj već postoje nezavisne zajednice državljana koje su s godinama sve više neovisne o sustavu.
Hranu uzgajaju sami i međusobno je razmjenjuju, koriste standardni ili alternativni kripto-novac kao protutežu bankarskom sustavu.

Potrebna nam je masovna deurbanizacija i naseljavanje hrvatskih sela, gdje možemo za malo novaca kupiti kuću uz velika zemljišta.
Sadite vlastitu hranu i držite vlastite životinje na selu.
Povežite se sa ostalima i gradimo kvalitetne zajednice koje će biti temelj za nove zdrave generacije.

Ako nećemo mi, novi doseljenici iz trećih zemalja će naseliti naša sela i s vremenom će hrvatski seljak nestati.

Krajnje je vrijeme za djelovanje!
Odbaci modernizam i primjeni tradicijske vrijednosti u praksi!
Osnuj obitelj i odgoji kvalitetne ljude!
Nikakav vođa neće izbaviti slabiće iz problema. Treba nam kvalitetna kritična masa!

Krilnik 
Bog i Hrvati!

1. stoljeća 1931. ubijen je Milan Šufflay znameniti hrvatski povjesničar i albanolog, tvorac prvog SF romana, tradicionalist i monarhist 👑🇭🇷 🇦🇱
   Osoba koja je iza sebe ostavila veliki plodan znanstveni tako i spisateljski rad, od generacije naših najvećih povjesničara dobio je naziv perjanice mlade generacije, koji je izuzetan trud i kvalitetu pokazao u proučavanju srednjovjekovnih dokumenata Hrvatske i Albanije. Upravo zbog proučavanja Albanije smatra se prvim albanologom, tvorcem prvog albanskog diplomatičkog zbornika koji je pobio mnoge velikosrpske teze. Spisateljski rad zapamćen je po prvom hrvatskom znanstvenofantastičnom romanu Na Pacifiku god. 2255. Ideološki smatran je dijelom romantičarskog i pragmatičnog kruga tradicionalne filozofije koja je odbacila modernizam temeljen na prosvjetiteljstvu, zbog čega je razvio svoj trad monarhistički pogled zalažući se za Kraljevinu Hrvatsku kao državni oblik u Hrvatskoj, odbacujući modernističke koncepte države, republikanstva i jugomonarhije, zbog čega je rekao da kraj 19. stoljeća, kojeg idealizira, završava 1. kolovoza 1914. sa globalnim modernim ratom. Kao pravaš govorio je o propasti Zapada smatrao je da Hrvatska se mora osloboditi okova modernizma i vratiti u tradicionalni oblik života. Njegov pogled za spasenje Europe i Hrvatske je novom četvrtom dobu kojeg naziva "novim srednjovjekovljem" smatra da se Hrvati moraju vratiti tradiciji i kruni, jer "hrvatski narod je seljački a seljački narod je monarhističan". Razočaran pravaškom izdajom Starčevićevih načela i prihvaćanjem modernizma od strane Pavelića težio je osnivanju Hrvatske radikalne stranke koja će biti monarhistička i tradicipnalistička govoreći:
   "Prema tome monarhija je kategorički imperativ i hrvatskih historičkih tradicija i hrvatske socijalne strukture" (Manifest 1925.)
   Zbog svega navedenog njegove odanosti hrvatskoj kruni, antimodernizmu, poticanju hrvatske i albanske prošlosti i identiteta jugoslavenski režim pod vodstvom Karađorđevića naredio je njegovo ubojstvo. Na današnji dan pred vratima vlastita foma na najokrutniji način zatučen je čekićem, razbijena mu je lubanja, a zlotvori su ukrali posljednji dio Codexa albanicusa.
   #KraljevinaHrvatska