https://youtu.be/K9rm8meQVHA?si=AE4ZyhfB4dYtSgsD

Danas najviše ima onih koji nagađaju. Pa ako pogode (a rijetko se to dogodi) onda kažu: "Jesmo li rekli!"

A sam sud je donešen na osnovu optužbe samo, bez i jednog validnog šerijatskog argumenata. Šta vam je kako rasuđujete?!

A ako promaše (ovo je osnova jer govore bez dokaza) onda kažu: "Vidjećete, vrijeme će pokazati!"

Ovaj zadnji izgovor je vračarski i dovoljno govori o kakvim profilima ljudi se radi.

Šejh Mr Ifet Zukorlić

Spominjati Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, salavatima predstavlja jedan od najboljih ibadeta i dobrih djela.

Uzvišeni Allah ih je naredio Svojim robovima vjernicima u 56. ajetu sure El-Ahzāb:

﴿إِنَّ اللَّهَ وَمَلَائِكَتَهُ يُصَلُّونَ عَلَى النَّبِيِّ ۚ يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا صَلُّوا عَلَيْهِ وَسَلِّمُوا تَسْلِيمًا﴾

-”Allah i Njegovi meleki blagosiljaju Vjerovjesnika, o vjernici, blagosiljajte ga i vi, i selam mu pošaljite.”

Abdullah Ibn Abbas, radijellahu anhuma, je rekao: ”Kada je objavljen ovaj ajet, muhadžiri i ensarije su rekli: ‘Allahov Poslaniče, ovo je specijalno za tebe, a nama od toga ništa ne pripada?’ Tada je Uzvišeni Allah objavio ovaj ajet:

﴿هُوَ الَّذِي يُصَلِّي عَلَيْكُمْ وَمَلَائِكَتُهُ لِيُخْرِجَكُم مِّنَ الظُّلُمَاتِ إِلَى النُّورِ ۚ وَكَانَ بِالْمُؤْمِنِينَ رَحِيمًا﴾

-“On vas blagosilja (donosi salavate na vas), a i meleki Njegovi, da bi vas iz tmina na svjetlo izveo – On je prema vjernicima Samilostan.” (El-Ahzāb, 43) - pogledaj Tefsir Kurtubija.

Salavat - blagosiljanje Uzvišenog Allaha - pohvala je roba pred melekima. To prenosi Buharija od Ebul-'Alije.

Drugi učenjaci vele: Salavat Uzvišenog Allaha je milost.

Do jučer im je to bila fitna smutnja i pogoršanje stanja,

a već danas ponos, dika i ulivanje samopouzdanja.

Ponos je u tome da prihvatiš istinu a poniženje je u tome da znaš da si u krivu, znaš da si pogriješio, ali i dalje uporno srljaš neispravnim putem.

Šejh Ifet Zukorlić
@endelusbalkan

**Da li je dozvoljeno mužu i ženi govoriti drugima o detaljima njihovog intimnog odnosa?

Link:** Klikni ovdje@MrIfetZukorlic

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Da li je dozvoljeno doviti na sljedeći način i da li je ovakva dova prizivanje iskušenja?

"Ako je tuga ta koja će me približiti Tebi, unesi tugu u moje srce..."

Odgovor:

Musliman ne bi trebao moliti za sebe da ga pogodi nesreća, čak i ako moli za sabur/strpljenje i želi time da se približi Allahu, jer je to zabranjeno i treba da traži od Allaha blagostanje/‘Afije (ar: العافية) na ovom i onom svijetu, jer je to jedna od najboljih stvari za koje se može moliti. A ako ga pogodi neko iskušenje i nevolja onda neka se strpi i neka traži od Allaha strpljenje.

Tirmizi bilježi od Mu'aza ibn Džebala, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, čuo čovjeka kako govori: „O Allahu, molim te za strpljenje.“ Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Zamolio si Allaha za nevolju pa traži od Njega blagostanje.“ (Hadis je da’if – slab)

Rekao je el-Mubarekfuri u Tuhfetul-Ahvezi objašnjavajući ovaj hadis: „Tražio si od Allaha belaj/nesreću, zato što ona zahtijeva (sabur/strpljenje), pa Ga moli za blagostanje, jer je to preče, a nije svako u stanju da bude strpljiv na nesreći. Ovo važi za situaciju prije nego se spusti neko iskušenje i nevolja, a nakon nje, nema smetnje tražiti strpljenje, već je poželjno, prema Njegovim riječima: ‚Gospodaru naš, obaspi nas strpljenjem.‘ (El-Bekare, 250 i El-E’raf, 126)“

Ovo je stav šejha Usejmina, Munedžida i drugih. Svi oni prave razliku između situacije kada čovjeka pogodi neko iskušenje kada mu je dozvoljeno tražiti od Allaha sabur i situacije kada iskušenje i nevolja nisu nastupili te tada neće tražiti sabur već upotpunjavanje blagostanja.

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio je da se dovi protiv sebe, rekavši: "Ne dovite protiv sebe, vašu djecu i imetke, jer se može podudariti s vremenom u kojem Allah prima dovu, pa vam se dova može primiti." (Hadis bilježi imam Muslim od Džabira, radijallahu 'anhu)

A dova za sabur podrazumijeva iskušenje i nedaću na kojoj čovjek planira biti saburli i strpljiv. Umjesto toga treba tražiti zaštitu od nedaća, tuge, brige, žalosti…

Ebul-Fadl el-Abbas b. Abdul-Muttalib veli: "Rekao sam: 'Allahov Poslaniče, pouči me nečemu što ću tražiti od Allaha.' On reče: 'Molite Allaha za spas od nedaća.' Prošlo je nekoliko dana, pa sam ponovo došao i kazao: 'Allahov Poslaniče, pouči me nečemu što ću tražiti od Allaha.' On reče: 'O Abbase, amidžo Allahovog Poslanika, molite Allaha za spas na dunjaluku i na ahiretu.'" (Hadis bilježi Tirmizi, imam Ahmed i drugi. Vjerodostojan zbog drugih predaja koje ga pojačavaju)

Tako da spomenuta dova i slične njoj nisu ispravne te ih treba zamijeniti dovama u kojima se traži hair i dobro ovoga i budućega svijeta, u kojima se traži zaštita od nedaća i iskušenja. Treba tražiti blagostanje i ustrajnost na vjeri.

A Allah najbolje zna

✍️ Mr. Ifet Zukorlić

https://t.me/tuba_lil_guraba